Osnovna tema rada je rekonstrukcija i revitalizacija Starog beogradskog sajmišta – kulturnog i istorijskog nasleđa Beograda. Metodologija istraživanja se sastojala iz detektovanja prostornih fenomena na lokaciji Sajmišta. Primenom fenomena kao generatora prostora, uliva se novi arhitektonski jezik oslonjen na istoriju i arhitekturu tog mesta. Kroz prizmu primarnog fenomena ljušture i sekundarnog fenomena dubine sećanja, Staro beogradsko sajmište postaje predmet oprostorenog narativa, usmerene percepcije i distancirane empatije. Prožet žižnim tačkama i javnim koridorima, Sajmište predstavlja slojeviti arhitektonsko-urbanističi kompleks sa primarnom funkcijom prostorno manifestovane memorije.